Iako naseljena i spominjana od davnih vremena Opatija svoju povijest bilježi od trenutka kada u nju dolati poznati riječki particij, s namjerom da u ovom predivnom mjestu sagradi vilu za svoju suprugu po kojoj je vila i diobila ime-villa Angiolina. Opatija je bila malo primorsko mjestašce, slabo naseljeno i bez velikog značaja, ali povoljna klima i čaroban krajolik privalaće sve više zaljubljenika u prirodu. U 15.st. na ovom području postoji mala crkvica sv. Jakova, benediktinsak opatija koja kasnije dobiva današnji izgled i oblik i po kojoj je ova stara dama Jadrana i dobila ime. Razvojem prometnica i njihivom infrastrukturom Opatija biva sve dostupnija osobito eliti izvana. Habsburgovcima i poznatim ličnostima za koje se sve više počinju graditi hoteli, a među prvima su bili današnji hotel Imperial i Pallace Bellevue.

Habsburgovci su prepoznali izuzetne ljepote i blagodati ovdašnje klime i posebnost Opatije pa u njoj sve više počinju graditi luksuzne vile koje im služe kao elitne ljetne rezidencije. Zbog povoljnog utjecaja ovdašnje klime na zdravlje, Opatija postaje vodeća destinacija lječilišnog turizma kao novog oblika koji privlači sve više posjetitelja tijekom cijele godine.

Crkva sv. Jakova

potjeće iz 15.st., a to je zapravo bila benediktinska opatija po kojoj je Opatija i dobila ime. Danas ne zadržava izvorni oblik, jer je u 16.st. doživjela znatne promijene, a restauracije i renoviranje krajem 18. st.daju joj posve drugačiji izgled. U njoj se danas nalazi replika kipa «Pieta», djelo našeg poznatog kipara Ivana Meštrovića. Crkva sv. Jakova danas je vrijedno djelo kulturne i spomeničke baštine i jedan od sibmola grada Opatije.

Vila Angiolina 

građena u 19.st, po nalogu riječkog patricija Ignacia Scarpe, koji je u čast svojoj voljenoj supruzi dao sagraditi luksuznu vilu. Uz nju se veže povijest i početak razvoja turizma u Opatiji, a sama zgrada je bila mjesto okupljannja bogate riječke elite i mjesto svih važnijih društvenih događaja. Nedaleko zgrade se nalazi predivni živopisni vrt i park koji je po ovoj vili dobio ime Park Villa Angiolina.

Madonnina 

jedinstvena skulptura i zaštitni znak Opatije, djelo je pozantog majstora kiparstva Rathauskog. Nekada se ova skulptura nalazila na stijeni iznad mora, često na udaru uzburkanog mora i jakog vjetra, zbog čega je restaurirana i premještena u prostor ispred crkve sv. Jakova. Danas se na njezinom starom mjestu nalazi skulptura Djevojke s galebom koja je jedanod najvažnijih simbola Opatije.

(IZVOR:www.opatija24.com/hr)

Priča o Opatiji sudbinski je vezana uz crkvicu Svetog Jakova, i crkveni posjed koji će kasnije postati - grad Opatija. Sv. Jakov je zaštitnik hodočasnika i putnika, pa onda apotekara, kožara, ratara, voćara i ...Opatije. Dan sv. Jakova - 25. srpnja, slavi se kao Dan Grada Opatije (prema odluci GV Opatija od 27. ožujka 2008.)
Stoljeće nastanka opatije (XII st) uzima se okvirno, a pretpostavlja se da je crkva podignuta na mjestu nekadašnjeg svetišta nekom drugom božanstvu. Da li Apolonu ili liburnijskoj božici ljubavi, zdravlja i plodnosti, Anzotici, možemo samo nagađati. Ljubav je uvijek bila rado viđena gošća u Opatiji bajnoj, u kraju kojeg i danas nazivamo Liburnija prema drevnom plemenu koje je ovdje živjelo.
Liburni su bili suvremenici italskih Etruščana i levantskih Feničana, pa je to na hrvatskom tlu najranija jasno potvrđena i opisana etnogrupa, koja se tu navodi već od 9. stoljeća pr.Kr. Za Liburne je karakterističan poseban položaj žena. Važnu ulogu imalo je srodstvo po majčinoj liniji, a žene su održavale i kult predaka. Tragovi Liburna vidljivi su u genima današnjih stanovnika Kvarnera (haplotipi Eu9 i Eu10) i lokalnom dijalektu. Liburni su bili vrsni pomorci. Izrađivali su brodove od dasaka koje nisu bile vezane čavlima, već posebnom tehnikom "šivane" konopcima. Njihove velike ratne brodove kasnije su preuzeli Rimljani u svoju ratnu flotu. Liburni sa svojim brodovima trguju sve do sjeverne Afrike, Male Azije, Grčke i Sicilije, a kopnom po cijelom Apeninskom poluotoku i sjeverozapadnom Balkanu. Vjerovanja Liburna su najvjerojatnije bila koncentrirana oko kulta predaka i to posebno kulta lubanje. Svoje mjesto u vjerovanjima Liburna ima i kult sunca. Vrlo važnu ulogu imaju i ženska božanstva od kojih su nam poznata Anzotika, Ika, Irija i Sentona, a štovali su i boga Silvana.

Hrvatski knez Borna 804. godine postaje knezom Liburnije (dux Dalmatiae atque Liburniae), dijelom hrvatske kneževine i zatim kraljevine do 1063. godine. Crkva i samostan Sv. Jakova prvi se put spominju u "Liber civilium", gdje riječki notar Anton Reno de Mutina 1449. god. bilježi "opata Jakova i njegovog prethodnika Radmana u samostanu Sv. Jakova - Abbazia st. Jacobi al Palo / di Preluca."

1844. Sagrađena je Villa Angiolina koja je obilježila početak turizma Opatije, vlasništvo riječkog veletrgovca Iginija Scarpe, smještena usred botaničkog vrta. Vila je kvalitetno djelo nepoznatog arhitekta, danas rekonstruirana na temelju tlocrta iz 1886. te upućuje na klasičnu prostornu dispoziciju, projektiranje — oblikovanje po načelu zlatnog reza i uporabe modula. 1850. U Brseču se rodio Eugen Kumičić. 1889. Austrijska vlada službeno je proglasila Opatiju prvim morskim klimatskim lječilištem na Jadranu. 1909. Utemeljena je gimnazija u Opatiji. 1946. Josip Broz Tito, dugogodišnji predsjednik Jugoslavije bio je prvi put u Opatiji. 2004. Obilježeno 160 godišnjica turizma u Opatiji. 2006. Grad Opatija osvojio je srebrnu nagradu na prestižnom natjecanju "Entente Florale - Zlatni cvijet Europe 2006", koju je u njemačkom Bad Saeckingenu dodijelila Europska asocijacija za cvijeće i okoliš (AEFP), pod pokroviteljstvom EU-a. 2007. Vlada RH je donijela Uredbu o osnivanju Hrvatskoga muzeja turizma sa sjedištem u Opatiji. 2010 Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović sastao se u Opatiji s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem po prvi puta od inauguracije.

(IZVOR:www.moja.opatija.net)

  • Opatija - povijest i znamenitosti - Slika 1
  • Opatija - povijest i znamenitosti - Slika 2